Dogaðaji
1792. - Dolar ozakonjen kao novèana jedinica SAD
1801. - Britanske snage pod vodstvom Horatija Nelsona porazile su dansku flotu u bitki kod Kopenhagena.
1860. - U Torinu se sastao prvi italijanski Parlament.
1905. - Otvoren eljeznièki tunel ispod Alpa "Simplon" kojim su povezane Švicarska i Italija.
1917. - Amerièki Kongres objavio rat carskoj Njemaèkoj.
1930. - Haile Selassie je proglašen carem Etiopije, naslijedivši svoju roðakinju caricu Zauditu.
1940. - Njemaèka vojska okupirala Dansku i napala Norvešku.
1944. - Sovjetske trupe prešle rijeku Prut u Drugom svjetskom ratu i ušle u Rumuniju.
1960. - Francuska potpisala sporazum s Madagaskarom i time Madagaskar postaje nezavisna drava, nakon 64 godine francuske kolonijalne vladavine.
1970. - Katar postao nezavisan od Engleske.
1979. - Zatvaranjem britanske vojne baze, Malta stekla punu nezavisnost èime je okonèano gotovo 80 godina dugo britansko prisustvo na tom ostrvu.
1981. - Predsjedništvo SFRJ proglasilo vanredno stanje na Kosovu zbog demonstracija albanskih studenata, koje su poèele 11. marta pod parolom "Kosovo - republika".
1982. - Argentinske vojne snage iskrcale se na Falklandska ostrva, britansku koloniju u Junom Pacifiku, koji su èuvala 84 britanska marinca.
1999. - Avioni Nato-a bombardirali centar Beograda, prvi put od poèetka zraènih napada na ciljeve u SR Jugoslaviji 24. marta.
1999. - Vlasti u Beogradu preuzele nezavisni radio B92.
2001. - Predsjedavajuæi Predsjedništva BiH Jozo Krianoviæ razriješio dunosti zapovjednika Prvog gardijskog zbora hrvatske komponente Vojske Federacije BiH, generala Zlatana Miju Jeliæa i njegovog zamjenika Maria Bradaru.
2001. - Èitanjem optunice i saslušanjem drugooptuenog Mirsada Æupine, pred Kantonalnim sudom u Mostaru poèelo suðenje 13 mostarskih Bošnjaka optuenih za ratne zloèine protiv ratnih zarobljenika poèinjene u zgradi Èetvrte osnovne škole u Mostaru, u vrijeme sukoba Hrvatskog Vijeæa odbrane (HVO) i Armije BiH 1993. godine.
2001. - Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optueni ratni zloèinac Slobodan Miloševiæ priznao da je SR Jugoslavija davala pomoæ u oruju i municiji Srbima u BiH i u Hrvatskoj za vrijeme rata.
2002. - Naèelnici opæina s hrvatskom veæinom u Hercegovaèko-neretvanskom kantonu podnijele kriviène prijave protiv kantonalnog ministra finansija Alije Tipure i pomoænika direktora Trezora HNK Ahmeta Bebaniæa zbog zloupotrebe poloaja.
2002. - Bivši premijer Kosova i bivši vioki funkcioner Demokratskog saveza Kosova (DSK) Bujar Bukoši osnovao Novu partiju Kosova (NPK).
2002. - Izraelski premijer Ariel Šaron izjavio da æe dopustiti palestinskom lideru Jaseru Arafatu napuštanje njegovog štaba u Ramallahu jedino ako je "rijeè o karti u jednom pravcu".
2003. - Predsjedavajuæi Predsjedništva BiH Mirko Šaroviæ podnio ostavku zbog afere izvoza oruja Vazduhoplovnog zavoda "Orao" iz Bijeljine Iraku, koji je bio pod sankcijama UN.
2003. - Amerièki predsjednik George W. Bush najavio sankcije pakistanskoj laboratoriji za nuklearna istraivanja jer je pomagala Sjevernoj Koreji u razvijanju nukearnog oruja.
2004. - Haaški tribunal (ICTY) objelodanio optunice protiv šestorice hrvatskih oficira i bivših zvaniènika u samozvanoj hrvatskoj republici Herceg Bosna (HR HB).
Roðenja
747 – Karlo Veliki, franaèki kralj i car Svetog Rimskog carstva
1725 – Giacomo Casanova, italijanski avanturist, ljubavnik i knjievnik
1805 – Hans Christian Andersen, danski pisac bajki
1838 - Léon Gambetta, francuski dravnik i politièar
1840 – Emile Zola, francuski knjievnik
1863 – Henry van de Velde, belgijski arhitekt i slikar
1878 - Antun Dobroniæ, hrvatski kompozitor
1879 - Alexander Moisiu, albansko-austrijski pozorišni glumac
1884 - Gösta Adrian-Nilsson, švedski slikar
1889 - He Yingqin, kineski politièar
1891 - Nils Dahlgren, švedski glumac
1891 - Max Ernst, njemaèki umjetnik
1902 - Mary Miles Minter, amerièka glumica
1904 - Karl-Ragnar Gierow, švedski reiser i glumac
1914 – Sir Alec Guinness, britanski glumac
1927 - Ferenc Puskas, maðarski nogometaš
1928 – Serge Gainsbourg, francuski kantautor
1929 – Hans Koschnick, njemaèki politièar
1933 – Gyorgy Konrad, maðarski knjieevnik
1939 - Zoran Beèiæ, bosanskohercegovaèki glumac
1939 – Marvin Gaye, amerièki pjevaè
1941 - Penelope Keith, britanska glumica
1947 – Emmylou Harris, amerièka country pjevaèica
1964 - Goran Karan, hrvatski pjevaè
1966 - Teddy Sheringham, engleski nogometaš
Smrti
1872 - Samuel Finley Breese Morse, amerièki slikar i izumitelj
1914 - Paul von Heyse, njemaèki knjievnik
1916 - Oleg Lundstrem, ruski dirigent i muzièar
1936 - Gunnar Klintberg, švedski glumac i reiser
1974 - Georges Pompidou, francuski politièar, premijer 1962-1968, predsjednik 1969-1974.
1995 - Hannes Alfvén, švedski fizièar
2005 - Papa Ivan Pavao II, papa
| < « | » > |
|---|